O lasinjskoj kulturi na području Gacke, SenjskaBura.hr
Pošalji nam vijest
O lasinjskoj kulturi na području Gacke
O lasinjskoj kulturi na području GackeO lasinjskoj kulturi na području GackeO lasinjskoj kulturi na području GackeO lasinjskoj kulturi na području Gacke
O lasinjskoj kulturi na području Gacke
Objavljeno: 19-04-2018

OTOČAC – Sinoć je u Gackomu pučkom otvorenom učilištu, a u sklopu Festivala znanosti, koji se ove godine bavi znanstvenim otkrićima, gačanskoj i inoj publici predstavljena prava arheološka senzacija – otkriće lasinjske kulture na području Gacke i Otočca.

Naime, višegodišnja arheološka istraživanja na području nekadašnjega otočkog staroga grada, smještena na otočić usred Gacke nisu dala spektakularne rezultate iz vremena srednjovjekovlja, ali se istraživanjima došlo do mnogo zanimljivijeg i starijeg perioda, a to je lasinjska kultura, za koju je malotko mogao očekivati da će je ovdje naći. O tome je početno govorila arheologinja Tanja Kolak iz Muzeja Like iz Gospića, koja je predvodila višegodišnje iskapanje u starom gradu. Njeno izlaganje je ponijelo naziv „Lasinjci na otočiću Gacke“, a kroz pola sata izlaganja, što riječju što slikom, pokušala je publici pojasniti vrijednost ovog nalaza, smještajući ga u kontekst lasinjske kulture ne samo na području Hrvatske već i šire. Pronađeni su ostaci bakrenodobne kulture, točnije ostaci objekta i uporabnih predmeta, čime je Otočac postao najjužnija točka u Hrvatskoj s ostacima lasinjskog objekta. Otkrićem je izmijenjena i povijest samoga Otočca jer se do sada smatralo kako su Japodi najstarija imenom poznata kultura koja je naseljavala prostor Gacke, dok je lasinjska kultura ovaj kraj naseljavala gotovo tri tisuće godina prije japodske (od 4500. do 3300. god. pr. K.). Kolak je naglasila da je struka držala da se lasinjska kultura mogla razvijati u ravničarskim i plodnim krajevima, no nalaz u Otočcu, zatim u Golubnjači i Vrebcu to svakako demantiraju. Otočko arheološko nalazište je dalo neke od artefakata lasinjske kulture jedinstvene u Hrvatskoj. Što će daljnja istraživanja izroniti na svjetlo dana, to treba tek vidjeti.

Jacqueline Balen, arheologinja, muzejska savjetnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu publici je približila bakreno doba općenito, referirajući se pritom i na nalaze lasinjske kulture u Otočcu. Ukratko je dala osnove toga doba, a to je prelazak na sjedilački način života, pojavu organiziranih nastamba, zemljoradnju, stočarstvo i naravno lov. Vrijeme je to izdvajanja pojedinaca, odnosno prvo stvaranje elita u tadašnjim društvima, a sve se to temelji na proizvodnji predmeta od samorodna bakra.

Mario Novak, arheolog i povjesničar, viši znanstveni suradnik Instituta za antropologiju u Zagrebu imao je zanimljivo predavanje o posebnoj grani arheologije, ili biologije, a to je bioarheologija i srodne discipline koje mogu dati odgovore i iz najstarijih perioda ljudskog bivstvovanja najsuvremenijim metodama istraživanja. To je demonstrirao na primjeru grobnog nalaza u okolici Požege, koji naravno pripada bakrenom dobu.

A što određuje lasinjsku kulturu? Ta je kultura po načinu života ostala vjerna tradicijama kasnoga neolitika. Ime je dobila po mjestu Lasinje na rijeci Kupi. Izvan granica današnje Hrvatske lasinjska kultura protezala se i u posavskom dijelu sjeverne Bosne, Vojvodini, Sloveniji, Austriji te Mađarskoj. Pri odabiru lokacija za podizanje naselja prednost su davali prirodnim uzvišenjima u blizini izvora, odnosno brežuljcima na čijim su zaravnatim terasama gradili nastambe. Donedavno se smatralo da lasinjska kultura nije poznavala metal (bakar) te da su nositelji te kulture živjeli jedino u ukopanim jamskim objektima. Međutim, novim su zaštitnim istraživanjima oko Đakova i Osijeka ustanovljeni metalni nalazi (uglavnom bakrena šila) te tragovi nadzemnih objekata. Riječ je o pravokutnim, dugim građevinama, s po jednom ili dvjema prostorijama. Oko kuće bili su napravljeni uski rovovi (kanali) za zidnu konstrukciju, koji su s vanjske strane pojačani nizom potpornih stupova. Jedan potporni stup nalazio se i u sredini kuće. Među keramičkim oblicima u lasinjskoj kulturi prevladavaju bikonične zdjele, lonci s izvučenim vratom, vrčevi i šalice s jednom trakastom ručkom, a posebnost su zdjele na visokoj nozi. Vrlo čest su ukras velika jezičasta plastična izbočenja na zdjelama te kombinacija urezanih motiva i nizova uboda ili kratkih zareza koje tvore motive riblje kosti, bodljikave žice, girlande ili jednostavne paralelne crte. Druga specifičnost ove kulture je tip plosnatih figura bez vidljiva prijelaza glave u tijelo.  Upravo su Kolak i Balen u svojim izlaganjima istakle neke od tih specifičnosti pronađenih u Otočcu, što se potpuno uklapa i nema sumnje da je u pitanju lasinjska kultura, no svako daljnje elaboriranje bi nas predaleko odvelo.

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
 
Novalja.coom

Pratite nas na:
Naši partneri:
Linkovi:
Ustanova za razvoj Senja
TZ Senj » NP sjeverni velebit
NEDA Senj
www.lastminute-hr.com