Pošalji nam vijest
Gacki čakavski govori - zaštićeno kulturno dobro RH
Gacki čakavski govori - zaštićeno kulturno dobro RH
Objavljeno: 28-06-2018

OTOČAC – Regija Gacka može biti poprilično zadovoljna kada su u pitanju zaštićena nematerijalna kulturna dobra, ima ih nekoliko. Da se podsjetimo, zaštićena je izrada kuterevskih tamburica dangubica (zaštitu pokrenulo Gacko pučko otvoreno učilište), zaštićena je izrada gacke plavi (zaštitu pokrenula Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke), zaštićena je izrada coklji (zaštitu lešćarskih coklji pokrenuli su Gacko pučko otvoreno učilište i Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke), zaštićena je izrada drvene šimle (zaštitu pokrenula etnologinja Ana Mlinar), da bi ovih dana bili zaštićeni i Gacki čakavski govori s područja Otočca (zaštitu pokrenula Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke).

Naime, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture je svojim rješenjem od 8. lipnja 2018. g. utvrdila da Gacki čakavski govori s područja Otočca imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra te je odredilo cijeli niz sustava mjera za zaštitu ovih govora. A to podrazumijeva dostupnost javnosti, prenošenje i njegovanje kulturnog dobra, poticanje pojedinaca, grupa i zajednice u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra, promoviranje i populariziranje gackih čakavskih govora održavanjem stručnih skupova, putem medija, osiguranje održivosti zaštićena dobra kroz edukaciju, dokumentiranje, znanstveno istraživanje, očuvanje i povećanje vrijednosti putem formalnog i neformalnog obrazovanja i niz drugih mjera, njihovo nabrajanje bi opteretilo nakanu ovog članka. Nije slučajno da je Ministarstvo kulture kao nositelje ovoga nematerijalnoga kulturnog dobra odredilo već spomenutu Katedru, ali i Narodnu knjižnicu Otočac, Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, Srednju školu Otočac, Osnovnu školu Zrinskih i Frankopana Otočac te sam Grad Otočac, obvezujući ih da su dužni provoditi mjere radi očuvanja gackih čakavskih govora pridržavajući se povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.

Gacki čakavski govori bit će uvršteni na Listu zaštićenih kulturnih dobara, na kojoj se zasada nalazi 160 dobara, a kada je u pitanju jezik, odnosno dijalekti, Gacki čakavski govori s područja Otočca se nalaze u društvu: Bednjanskoga govora, Cokavskih govora otoka Visa, Čabarskih govora, Dubrovačkoga govora, Govora Dubravice, Govora Huma na Sutli, Govora i toponimije sela Vidonje, Govora otoka Suska, Govora posavskoga sela Siče, Govora Starih Perkovaca, Govora zadarskih Arbanasa, Govora milnarskog područja, Grobničke čakavštine, Istro-rumunjskih govora, Kajkavskog donjosutlanskog (ikavskog) dijalekta, Splitskoga govora (splitska čakavština), Šoltanskih čakavskih govora, Štrigovske skupine govora, Turopoljskog dijalekta i Žminjskoga govora. Dakle, Gacki čakavski govori s područja Otočca su 21 zaštićeni (pod)dijalekt  hrvatskoga jezika.

Zaštita nekoga govora nije nimalo jednostavan posao, nije dovoljno imati samo dobru volju, treba vladati i nekima znanjima iz dijalektologije kako bi se na valjani način mogla podnijeti prijava za zaštitu govora. U nekim slučajevima to su znali odraditi lingvistički stručnjaci, no kod ovih govora to je odradila sama Katedra čakavskog sabora pokrajine Gacke. Naravno da je u postupku ocjene opravdanosti pri Ministarstvu kulture konzultirana struka, a to je u ovom slučaju bio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pa je sama procedura mogla biti nastavljena i dovršena. No nije podnošenje prijave dovoljno, treba uvjeriti Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture da podnositelj zahtjeva već ima određene rezultate na polju očuvanja nekog poddijelekta, da sa bavio stručnim ili znanstvenim istraživanjem, da ima objavljene neke radove o tom idiomu, poželjno je da ima objavljenih beletrističkih radova na, da ima rječnik, barem popis riječi, da je uključen veći broj zainteresiranih entuzijasta u očuvanje i zaštitu, da ne nabrajamo dalje. A to je Katedra strpljivo kroz svoj dvodesetljetni rad i činila. Prijava zaštite je tako došla nakon strpljiva dugogodišnjeg rada, ne bi se moglo kazati sama po sebi, ali gotovo tako.

Zaštita Gackih čakavskih govora s područja Otočca pokrenuta je tijekom ožujka prošle godine i zapravo je kruna Katedrinog dvadesetogodišnjeg djelovanja. Ne treba smetnuti s uma da je Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke upravo i osnovana s tom namjerom, namjerom očuvanja gacke čakavštine, a da je tijekom svog djelovanja ustrajno radila na očuvanju i popularizaciji skupine čakavskih mjesnih govora koja obuhvaćaju govore Otočca, Ramljana, Sinca, Lešća, Čovića, Prozora, Lipovlja, Kutereva, Švice, Kompolja i Dabra. A svi ti govori pripadaju po svojoj strukturi ikavsko-ekavskom dijalektu čakavskog narječja i to rubnom poddijalektu, odnosno u slučaju Kutereva čiji mjesni govor pripada kontinentalnom poddijalektu ikavsko-ekavskog dijalekta čakavskog narječja. Navođenje osnovnih karakteristika Gackih čakavskih govora s područja Otočca bi svakako opteretilo ovaj članak jer zadire u poprilično stručne dijalektološke razine, koje ne moraju biti zanimljive prosječnom čitatelju.

 

M. Kranjčević

Podijeli novost na društvenim mrežama!
 
Novalja.coom

Pratite nas na:
Naši partneri:
Linkovi:
Ustanova za razvoj Senja
TZ Senj » NP sjeverni velebit
NEDA Senj
www.lastminute-hr.com