Pošalji nam vijest
Hoće li pravo na vodu biti ustavna kategorija?
Hoće li pravo na vodu biti ustavna kategorija?
Objavljeno: 02-10-2018

OTOČAC – U hrvatskoj javnosti se u zadnje vrijeme sve češće počelo govoriti o vodi, odnosno ljudskom pravu na vodu. Naravno, pretpostavljate, pravo na vodu nije uvršteno među „ljudska prava“, praksa u svijetu je različita, a neki nemili slučajevi pokazali su koliko je kapital bešćutan i koliko je voda postala sustav za nemilu eksploataciju žiteljstva i predmet nemilog bogaćenja. To je dovodilo do drastičnih pojava da je lokalno žiteljstvo bilo lišeno vode, koje je bilo u obilatim količinama, jer su „pravo na eksploataciju“ kupile neke svjetske multinacionalne kompanije. Čak i neke razvijene zemlje podlegle su „bauku privatizacije“, cijeli gradovi ili pokrajine dali su vodovodni sustav u ruke privatnog kapitala i dogodilo se ono na što su pametni upozoravali – cijena je skočila, sustavi nisu održavani, a kada je sve bilo izraubano, red je bilo tim gradovima ili pokrajinama za skupe novce ponovo otkupiti ono čime su nekada gospodarili i ponovo uvesti reda uz silne investicije.

U Hrvatskoj je o pravu na vodu okrugli stol organizirala pučka pravobraniteljica Lora Vidović, kako bi potaknula stručnu i javnu raspravu o tom pravu. Jer u Hrvatskoj više od 250.000 građana nema mogućnost priključka na vodovod, mnogi si priključak ne mogu ni priuštiti, a dio ih ostaje bez vode jer ne mogu platiti račun – dio je to problema građana s dostupnošću vode koji su istaknuti na ovomu okruglom stolu pod nazivom  ‘Ljudsko pravo na vodu, je li vrijeme za zaštitu Ustavom‘. 

-Pravo na vodu, kako ga je prepoznao UN, ovlašćuje svakoga na dovoljnu količinu sigurne, fizički i financijski dostupne vode za osobne potrebe i potrebe kućanstva i podrazumijeva prvenstveno opskrbu vodom za piće i sanitarne potrebe stanovnika, a tek potom za gospodarske potrebe. Dakle, ne podrazumijeva pravo na neograničene količine, niti na besplatnu vodu – već na onu potrebnu za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba - naglasila je pravobraniteljica Vidović i istaknula i problem cijene vode, koja ovisi o mjestu stanovanja.

Dostupnu pitku vodu iz sustava javne vodoopskrbe u Hrvatskoj ima 94 posto stanovništva, dok je priključaka znatno manje, negdje oko 86 posto. Hrvatskoj je iz sredstava EU-a na raspolaganju 1,05 milijardi eura za usklađenje s EU direktivom o vodi za piće do 2023. godine, kada je krajnji rok direktive i o komunalnim i otpadnim vodama. Upozoreno je na svjetske primjere privatizacije vodnih usluga koji su doveli do značajnog porasta cijene vode. S druge strane, u Europi su  postojala tri prijedloga za konstitualizaciju ljudskog prava na vodu i to u Belgiji, Italiji i Sloveniji, gdje je jedino u Sloveniji unesen u Ustav.

Prof. ustavnog prava na riječkomu Pravnom fakultetu dr. Sanja Barić se zalaže da pravo na vodu postane ustavna kategorija, dakle da se unese u Ustav Republike Hrvatske odredba o pravu građanina na vodu, čime bi se postavile osnove za zakonsku razradu ove problematike i „natjeralo“ državu da osigura to pravo svakome, odnosno da se voda kao prirodno dobro najvišega ranga zaštiti od neprimjerene privatizacije.

M. K.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom
Novalja.coom

Pratite nas na:
Naši partneri:
Linkovi:
Ustanova za razvoj Senja
TZ Senj » NP sjeverni velebit
NEDA Senj
www.lastminute-hr.com