Pošalji nam vijest
Predstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografija
Predstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografijaPredstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografija
Predstavljeni zaštićeni Gacki čakavski govori i Katedrina monografija
Objavljeno: 17-10-2018

OTOČAC – Sinoć je u maloj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke upriličila dva kulturna događaja, a sve to u Mjesecu hrvatske knjige i Europskoj godini kulturne baštine.

Jedno od događanja je bila prezentacija Gackih čakavskih govora s područja Otočca kao nematerijalnoga kulturnog dobra Republike Hrvatske. Početkom lipnja ove godine Ministarstvo kulture je prihvatilo Katedrin prijedlog i zaštitilo gacke čakavske govore u spomenutoj kategoriji. Bila je to svakako kruna Katedrina rada i zalaganja, naime ova je udruga 1997. g. prvenstveno i osnovana s primarnim zadatkom brige o gackoj čakavštini, njenom uzdizanju i zaštiti.  

O zaštiti nekoga kulturnog dobra, posebice nematerijalnoga, govorila je dr. Mirela Hrovatin, viša stručna savjetnica – konzervatorica  Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture. Hrovatin je naglasila da je Ministarstvo zaštitilo do sada nekih 160 kulturnih dobara u različitim kategorijama, a jedno od njih su i Gacki čakavski govori s područja Otočca. Hrvatska ne stoji loše ni u zaštiti kulturnih dobara na svjetskoj razini, do sada ima pod UNESCO-vom zaštitom 15 dobara, što svakako nadmašuje odnos veličine zemlje i brojnosti naroda u odnosu na druge zemlje i populacije. Čuvanje kulturne baštine nadmašuje same kulturne potrebe jednog naroda, postaje to i te kako dobra osnovica gospodarskog razvitka svake zemlje – naglasila je Hrovatin.

Dr. Ivana Kurtović Budja, znanstvena suradnica Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iznijela je niz spoznaja koje se tiču čakavštine općenito, odnosno njene važnosti u hrvatskomu jeziku. Zamijetila je da u gackoj čakavštini ima leksema koji su stariji i od pola stoljeća, neki i stariji, što svjedoči o drevnosti gackih čakavskih govora. Iako je po rođenju štokavka, istakla je da su ovi govori tako meki i podatni, krajnje zanimljivi. Sama se ponešto bavila izučavanjem brinjske čakavštine, no ova joj je otočka bila prva riznica novih spoznaja. Kurtović Budja je imala potrebu reći da je, kao dijalektolog, imala prigodu pratiti proces zaštite gackih čakavskih govora i da se dogodio jedan fenomen, a taj je da je trebalo tek ponegdje intervenirati u prijavi, odnosno da je Katedra to sve sama odradila na najvišoj razini obrade. Rijedak je to primjer dobiti u postupak tako obrađen materijal, a još više raduje spoznaja da se Katedra tek nakon višedesetljetna rada odlučila zatražiti zaštitu. Ima naime slučajeva da se za neke govori traži zaštita a da se na terenu tako malo toga odradilo. Katedra je prije zaštite imala rječnik, opise nekih mjesnih govora, rodove o gackoj čakavštini, literarno stvaralaštvo na čakavštini, imala je i te kakvu osnovu da zatraži zaštitu – naglasila je Kurtović Budja.   

Prof. Snježana Orešković je kao autohtona govornica gacke čakavštine ukratko evocirala same početke bavljenja ovim idiomima, odnosno prvim koracima u formiranju Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke. Više se osvrnula na pojedine lingvističke karakteristike, ističući posebnosti ovih govora, u nekim segmentima izuzetno bogatog leksemima, dok u drugima izuzetno siromašnima. Kao primjere navela je zemlju, zatim kletve, psovke, specifične (staroslavenske) priloge, niz prozodijskih primjera, što je kod publike naišlo na toplo odobravanje.

Prof. Manja Kostelac-Gomerčić je imala prigodu voditi konferansu, ali i ukratko predstaviti monografiju pod nazivom Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke 1997. – 2017., koja je tiskana u lipnju ove godine i s čijim se predstavljanjem sačekala jesen, odnosno Mjesec hrvatske knjige. Monografiju je napisao Milan Kranjčević, nije pisana kronološki, već po cjelinama i aktivnostima kojima se Katedra bavila tijekom dva desetljeća njena neprekinuta rada.

Na kraju je u ime Katedre njen predsjednik Milan Kranjčević na posve specifičan način dao prilog ovoj večeri. Nije se upuštao u obrazlaganja bilo po pitanju zaštite gackih čakavskih govora, bilo po pitanju sadržaja monografije. Njegov prilog je bio u čitanju dijela svoje pripovijetke Ti, muvo konju pod repon, onog dijela u kojemu do najboljeg izražaja dolazi čakavski izričaj u svađi dviju žena (pravdi). A drugi dio je bilo svojevrsno iznenađenje, pročitao je svoju prvu pjesmu u životu, ako se to može nazvati pjesmom, pod nazivom Divanimo moja baba i ja. Kako je sam naglasio, pjesma je tendenciozna jer su kroz njeni slobodni stih provučene sve glavne karakteristike gackih čakavskih govora, to je poput nekoga dijalektološkog skena. Publika je na ovo srdačno reagirala.

No, nije to bilo sve, učenice 4. razreda ekonomista Nikolina Tonković, Lucija Kalac i Petra Ilić izvele su na gackomu čakavskom dijalektu igrokaz s kojim su nedavno nastupale u Hvaru u projektu „Zlatna formula hrvatskog jezika ČA-KAJ-ŠTO, pod vodstvom prof. Manje Kostelac-Gomerčić. Njihov rad odabran je među pet radova svih srednjih škola u Hrvatskoj, što je silno veliki uspjeh. Ne treba niti naglašavati da su pobrale simpatije i ovacije publike sinoć.

Svakako da bi sinoćnje značajno kulturno događanje bilo mnogo siromašnije da ga na tamburi nije provido prof. Zvonimir Tonković, naše gore list, prvi hrvatski tamburaš koji je završio na akademiji taj instrument. Cijela Gacka može biti zahvalna na tom daru prof. Tonkovića, koji svakako spada u sam vrhunac hrvatske izvedbene tamburaške umjetnosti, da se drugi ne ljute.

M. K.

Podijeli novost na društvenim mrežama!
Novalja.coom
Novalja.coom

Pratite nas na:
Naši partneri:
Linkovi:
Ustanova za razvoj Senja
TZ Senj » NP sjeverni velebit
NEDA Senj
www.lastminute-hr.com